Prevencija širenja bolesti

Bolesnici su zarazni za vrijeme trajanja bolesti, naročito kada pripremaju hranu. Pranje ruku vodom i sapunom učinkovita je mjera, kao i dezinfekcija alkoholnim sredstvima. Provoditi ih treba prije i poslije pripremanja hrane, nakon promjene pelena, baratanja otpadom i slično.

Prevencija dijarealne bolesti uključuje izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranog mlijeka i proizvoda, pranje sirovog voća, držanje sirovog mesa i ribe odvojeno od ostale hrane, pranje ruku i pribora nakon obrade sirove hrane. Potrebno je dobro prokuhati hranu životinjskog porijekla, kao i morske plodove, jaja (žumanjak treba biti tvrd) te ne ostavljati kuhanu hranu na sobnoj temperaturi više od dva sata.

Posebne preporuke za trudnice i imunosuprimirane još su i sljedeće: izbjegavati meke sireve, (osim ako imaju potvrdu da su od pasteriziranog mlijeka), morske plodove i paštete koje se skladište u frižideru, hladne nareske, salate sa šunkom ili jajima koje su prethodno pripremljene, tekući sadržaj kod pripreme sirovog mesa, kao i „hot dog“ i slična gotova jela zbog mogućnosti da nisu dovoljno termički obrađena. S druge strane, takvi obroci ne predstavljaju rizik za ostatak populacije.

Podatci dostupni u Mylan Hrvatska d.o.o.

Zašto se javlja proljev?

Proljev nastaje kao posljedica podražaja sluznice crijeva. U nastojanju da se oslobodi uzročnika (bakterija, virusa ili toksina) pojačava se sekrecija tekućine i minerala i ubrzava rad, odnosno pražnjenje crijeva