PRANJE RUKU UČINKOVITO SMANJUJE UČESTALOST PROLJEVA

U razvijenim sredinama proljevi su relativno rijetko uzrokovani zdravstveno neispravnom vodom i hranom. Najčešći put prijenosa uzročnika infekcija događa se rukama.

Opće preporuke

Pranje ruku

Pranje ruku učinkovito sprječava širenje uzročnika bolesti (tj. bakterija, virusa i parazita) te stoga predstavlja najvažniji dio dnevne rutine održavanja higijene. Usvajanje ispravne tehnike pranja ruku u djece (i cijele obitelji) učinkovito štiti od brojnih bolesti, prije svega infekcija dišnih puteva i probavnog sustava. U razvijenim sredinama proljevi su relativno rijetko uzrokovani zdravstveno neispravnom vodom i hranom. Najčešći put prijenosa uzročnika infekcija događa se rukama.

Najbolju zaštitu pruža pranje ruku pod mlazom tekuće vode i uz uporabu sapuna (tekući sapun ima prednost pred tvrdim sapunom), no ukoliko u određenom trenutku ne postoji mogućnost pranja ruku u vodi, dobru zaštitu pružaju i otopine i gelovi za dezinfekciju ruku.

Kada treba prati ruke?

  • prije, za vrijeme i nakon pripreme hrane
  • prije jedenja
  • prije i nakon njege dojenčeta
  • nakon ispuhivanja nosa, kašljanja ili kihanja
  • nakon korištenja toaleta (WC-a)
  • prije i nakon skrbi o bolesniku
  • nakon promjene pelena ili brisanja djeteta koje je bilo na toaletu (WC-u)
  • nakon diranja smeća
  • nakon baratanja s novcem i
  • prije i nakon saniranja rane (posjekotina, ogrebotina, opeklina).

Kako prati ruke?

Ako nosite prstenje treba ga skinuti prije pranja.
Namočite ruke pod mlazom vode (hladne ili tople) i nanesite sapun.
Trljajte temeljito rukom o ruku kako bi se stvorila pjena; dobro istrljajte nadlanice, područja između prstiju i ispod noktiju.
Nastavite trljati ruke minimalno devedeset sekundi (otprilike toliko vremena traje ako dva puta otpjevušite pjesmicu „Sretan rođendan“).
Temeljito isperite ruke pod mlazom vode.
Posušite ruke ručnikom (najsigurnije je koristiti papirnate ručnike, no dobro može poslužiti i običan, čisti ručnik) ili električnom sušilicom.
Papirnatim ručnikom zatvorite vodu na slavini.

Trljanje dlanova

Trljanje nadlanica i područja između prstiju

Trljanje dlanova i područja između prstiju

Trljanje palca

Trljanje vrškova prstiju i noktiju

Trljanje vrškova prstiju i noktiju

Pranje ruku vodom i sapunom najučinkovitije smanjuje broj uzročnika bolesti na njima. Ako niste u prilici oprati ruke, koristite dezinficijens, pri čemu ga treba temeljito utrljati na sva područja – dlanove, nadlanice, između prstiju i ispod noktiju. Dezinficijensi na bazi alkohola (trebaju sadržavati minimalno 60 % alkohola) brzo smanjuju broj uzročnika bolesti, no ne uništavaju sve vrste uzročnika. Ako su ruke vidljivo zaprljane, učinkovitost ovih preparata još je manja. Potražite dezinficijense koji imaju veću moć uništavanja mikroorganizama, naročito ako boravite u sredinama gdje je niža razina higijene. Kako bi dodatno spriječili prijenos uzročnika infekcija, izbjegavajte stavljanje ruku ili različitih predmeta u usta, o čemu je naročito važno podučiti djecu.

Što kazuje znanost o učinkovitosti prevencije „bolesti prljavih ruku“?

Brojne studije pokazuju nedvojbenu povezanost infekcija kože, probavnog sustava i dišnih puteva s nedostatnom higijenom ruku. Procjenjuje se da se u populaciji predškolske djece oko 75 % prijenosa infekcija dišnih puteva događa rukama. Osim pranja ruku mlazom vode i sapunom, prijenos uzročnika značajno se smanjuje kašljanjem i kihanjem u rukav (u lakat), dok je zaklanjanje ruku dlanom i rupčićem manje zaštitno. Korištenje običnih ručnika manje je zaštitno od korištenja papirnatih. Primjena dezinficijensa za ruke nakon pranja vodom i sapunom, dodatno smanjuje prijenos uzročnika bolesti za 30 %, te je stoga to preporučena praksa u institucijama kao što su bolnice i dječji kolektivi. Dezinfekcija igračaka i radnih površina u vrtićima također ima mjerljive zaštitne učinke. Rjeđe pranje posteljnog rublja u jaslicama i vrtićima (rjeđe od jednom na tjedan) povezano je s većom učestalosti upala dišnih puteva.

Primjerena poduka djece o navedenim temama smanjuje učestalost zaraznih bolesti.

Podatci dostupni u Mylan Hrvatska d.o.o.

Zašto se javlja proljev?

Proljev nastaje kao posljedica podražaja sluznice crijeva. U nastojanju da se oslobodi uzročnika (bakterija, virusa ili toksina) pojačava se sekrecija tekućine i minerala i ubrzava rad, odnosno pražnjenje crijeva

Kada se javiti liječniku zbog proljeva?

Liječnički pregled odraslih osoba potreban je kod težih slučajeva proljeva. Zbog toga je važno znati u kojem trenutku potražiti pomoć liječnika. Zdravstvena skrb potrebna je i kod kroničnih bolesnika smanjene imunosti.